A mụrụ Melchor Ocampo na Pateo, Michoacán na 1814.
Ọ gụsịrị akwụkwọ na bachelor na Seminary nke Morelia na akara mmụta iwu na Mahadum Mexico. Mgbe ọ dị afọ 26, ọ gafere Europe wee laghachi ịrara onwe ya nye ndọrọ ndọrọ ọchịchị. O weghaara ochichi nke Michoacán ma hazie ndi agha maka iguzogide ndi America na 1848.
N'ịbụ onye Santa Anna hapụrụ, ọ bi na New Orleans ebe ọ na-ezute Benito Juárez. Ọ laghachiri Mexico na 1854 na mmeri nke Ayutla Plan iji jee ozi dị ka Mịnịsta nke Mmekọrịta Ofesi.
Na 1856, dị ka Onye isi nke Congress, ọ bụ akụkụ nke kọmitii na-edepụta iwu ọhụrụ. Mgbe Juárez weghaara onye isi ala, o mere, tinyere ndị ọzọ, Mịnịstrị nke Mmekọrịta, na ịbanye na aha ọjọọ Mac Lane-Ocampo nke nyere ndị North America ohere ịgafe na-aga n'ihu site na Isthmus nke Tehuantepec maka nkwado ego maka ihe Juarista. Emeghị nkwekọrịta a ka ndị nnọchi anya United States kwadoro nkwado a maka akụkụ aghụghọ nke Juárez.
Ọ lara ezumike nká n'ubi Pomoca ebe otu ndị na-achọghị mgbanwe jidere ya n'okpuru iwu Félix Zuloaga na Leonardo Marquéz. Enweghị ikpe ọ bụla a gbagburu ya na Mee 1861 ma kpọgidere ozu ya n’elu osisi.
